{"id":1325,"date":"2019-10-11T14:50:18","date_gmt":"2019-10-11T12:50:18","guid":{"rendered":"http:\/\/skolarbbos.net\/?p=1325"},"modified":"2019-11-14T09:35:58","modified_gmt":"2019-11-14T07:35:58","slug":"ipv4-i-ipv6-protokoli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/skolarbbos.net\/?p=1325","title":{"rendered":"IPv4 i IPv6 Protokoli"},"content":{"rendered":"

Tijekom XX vijeka klju\u010dne tehnologije su bile u vezi sa sakupljanjem, procesiranjem i distribuiranjem informacija. Glavni elementi razvoja u tom periodu su postavljanje telefonske mre\u017ee \u0161irom svijeta, izum radija i televizije, ra\u0111anje i poseban razvoj ra\u010dunarne industrije ilansiranje komunikacijskih satelita. Mada je industrija ra\u010dunara mlada u pore\u0111enju s ostalim industrijskim granama, ra\u010dunari su veoma napredovali u kratkom razdoblju.<\/p>\n

U po\u010detku su ra\u010dunarni sistemi bili visokocentralizirani, obi\u010dno u okviru jedne velike sobe. Spajanje ra\u010dunara i komunikacija imala je veliki uticaj na na\u010din na koji su ra\u010dunarni sistemi organizovani. Stari model jednog ra\u010dunara koji obavlja sve potrebe organizacije zamijenjen je velikim brojem odvojenih ali povezanih ra\u010dunara koji obavljaju posao.<\/p>\n

Kao \u0161to telefoni koriste sistem telefonskih brojeva kako bi uspostavili poziv, svaki ure\u0111aj povezan na internet dobiva jedinstven broj zvan \u201eIPadresa\u201c koji ga spaja sa globalnom online mre\u017eom. Tu nastaje problem s prostorom na internetu. Trenutni internet sistem adresiranja \u2013 IPv4 ima mjesta za samo 4 milijarde IP adresa \u0161to nije ni pribli\u017eno dovoljno za sve ljude na svijetu, a kamoli za sve ure\u0111aje koji su trenutno i koji ce tek biti u budu\u0107nosti spojeni: ra\u010dunari, telefoni, TV, automobili, itd…<\/p>\n

Internet radi na principu prijenosa podataka izme\u0161u klijenata (host) u paketima koji su usmjeravani uzdu\u017e mre\u017ee po pravilima routing protokola. Ti paketi zahtijevaju \u0161ablonu adresiranja poput IPv4 ili IPv6 kako bi naveli polazi\u0161te i odredi\u0161te. Stoga, kako bi mogao komunicirati, svakome klijentu spojenom na internet treba dodijeliti adresu. Rastom interneta do\u0161lo je do potrebe za vi\u0161e adresa nego \u0161to omogucuje IPv4, koji koristi 32 bita za IP adrese i stoga ima 232<\/sup> (4 294 967 296) mogu\u0107ih adresa.<\/p>\n

\"ipv4ipvprotokoli51\"<\/p>\n

Kako bi se rije\u0161ila dugo o\u010dekivana iscrpljenost IPv4 adresa Radna skupina internet in\u017eenjera (Internet Engineering Task Force) razvila je IPv6. Sistem IPv6 koristi 128-bitno adresiranje, te tako ima 2128<\/sup> (pribli\u017eno 3,4 x 1038<\/sup>) adresa. Ovo pro\u0161irenje mo\u017ee primiti znatno vi\u0161e ure\u0111aja i korisnika na internetu te pru\u017eiti ve\u0107u fleksibilnost u dodjeljivanju adresa i efikasnog usmjeravanje saobra\u0107aja. Sve ovo je opisano u dokumentu internet standarda RFC 2460, izdanom u decembru davne 1998. godine.<\/p>\n

Adrese u IPv6 se zapisuju kao 8 grupa po \u010detiri 16-bitnih heksadecimalnih vrijednosti odvojenih dvota\u010dkama.<\/p>\n

Na primjer:<\/p>\n

2001:3447:0000:0000:1235:85a2:FE29:2DB8<\/p>\n

Ako je jedna od grupa od 4 cifre 0000, te se nule u prikazu mogu ispustiti i prvobitnitni zapis \u0107e izgledati ovako:<\/p>\n

2001:3447::1235:FE29:2DB8<\/p>\n

Nije dopu\u0161teno imati vi\u0161e puta dvije dvota\u010dke zaredom, jer bi to potencijalno dovelo do problema.<\/p>\n

Dana 6. 6. 2012. bio je svjetski dan pokretanja IPv6 koju je organiziralo Internet dru\u0161tvo (Internet Society) te su tog dana velike web stranice i davatelji internet usluga (ISP) trajno omogu\u0107ili IPv6 i po\u010deli tranziciju iz IPv4. Tranzicija ce potrajati sve dok sve internet stranice i davatelji usluga ne pre\u0111u na IPv6. U me\u0111uvremenu \u0107e oba sistema raditi zajedno, dok IPv4 vi\u0161e ne bude bio potreban. Mi se, kao korisnici, ne moramo ni\u0161ta posebno pripremati; svi na\u0161i programi i ure\u0111aji \u0107e raditi kao i prije.<\/p>\n

Kao \u0161to vidimo, promjena sa starog IPv4 na novi i veoma preo\u0161ireni IPv6 potrebna je kako bismo internet koristiti u budu\u0107nosti ba\u0161 kao \u0161to ga koristimo i danas.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Tijekom XX vijeka klju\u010dne tehnologije su bile u vezi sa sakupljanjem, procesiranjem <b>[Nastavi sa \u010ditanjem...]<\/b><\/a>","protected":false},"author":1,"featured_media":1326,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-1325","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-internet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1325","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1325"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1325\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1488,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1325\/revisions\/1488"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1326"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1325"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1325"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}