Rezervisane IP adrese<\/strong><\/p>\n Neke IP adrese ne smiju se koristiti za ozna\u010davanje broja mre\u017ee ili ra\u010dunara. Broj ra\u010dunara ili mre\u017ee ne smije biti 0, zato jer nula ozna\u010dava “ovu mre\u017eu”. Naprimjer, ako napi\u0161ete adresu 161.53.0.0, to ozna\u010dava mre\u017eu \u010dija je adresa 161.53.<\/p>\n Broj 255 koristi se za slanje nekih podataka na sva ra\u010dunara. Naprimjer, adresa 161.53.255.255 odnosi ne na sve ra\u010dunare u mre\u017ei 161.53. Ako po\u0161aljete neke podatke na tu adresu, oni \u0107e do\u0107i do svih ra\u010dunara u mre\u017ei 161.53.<\/p>\n Oznaka mre\u017ee 127 tako\u0111er je rezervirana (nema je u tablici 1). Adrese koje po\u010dinju sa 127 imaju posebnu primjenu; radi se o tzv. loopback adresama (povratnim adresama) koje se koriste samo za testiranje rada mre\u017ee. Mre\u017ene poruke i paketi koji su adresirani na mre\u017eu 127 nikada ne\u0107e oti\u0107i dalje u mre\u017eu, ve\u0107 \u0107e se vratiti nazad. Posebno je zanimljiva adresa 127. 0. 0. 1, jer ona uvijek ozna\u010dava taj isti ra\u010dunar.<\/p>\n Zadnji broj u IP adresi ne smije biti 0 ili 255 (osim u gornja dva posebna slu\u010daja). Prvi broj tako\u0111er ne smije biti ve\u0107i od 223; brojevi 224 i 225 rezervirani su za neke posebne slu\u010dajeve i naj\u010de\u0161\u0107e se uop\u0107e ne susre\u0107u.<\/p>\n Ako ste”obi\u010dan” korisnik koji samo pristupa Internetu preko modema, nije potrebno imati posebnu IP adresu. Organizacija koja je zadu\u017eena za dodjeljivanje imena domena jest ve\u0107 spomenuti InterNIC.<\/p>\n Najve\u0107i me\u0111unarodni lanac trgovina u kojima se prodaju igra\u010dke poznat je po ma\u0161tovitom imenu Toys R Us. Po\u010detkom 1996., ta je tvrtka imala problema s pravima na svoje vlastito ime. Nakon \u0161to jednom registrirate ime svoje tvrtke kod odgovaraju\u0107ih organizacija, imate sva prava na njeno kori\u0161tenje. Sli\u010dno je i na Internetu: nakon \u0161to InterNIC prihvati ime va\u0161e domene, sva su prava na njeno kori\u0161tenje samo va\u0161a.<\/p>\n Time se poku\u0161ao okoristiti jedan desetogodi\u0161nji dje\u010dak iz Amerike, koji je registrirao domenu toysrus.com kod InterNIC-a prije no \u0161to su to u\u010dinili iz same tvrtke. Zatim je tra\u017eio od ljudi iz tvrtke Toys R Us da mu u zamjenu za ime domene daju jedan bicikl i (jedan) ra\u010dunar. Predsjednik tvrtke smatrao je prijedlog simpati\u010dnim i povoljnim, pa je odlu\u010dio “otkupiti” ime domene. Me\u0111utim, cijela ta ideja s registriranjem imena domena poznatih tvrtki nije bila dje\u010dakova, nego njegovog pohlepnog ujaka, koji je registrirao jo\u0161 nekoliko imena domena poznatih tvrtki prije no \u0161to su one to stigle u\u010diniti. Ujak je zabrljao cijelu stvar jer se nije mogao odlu\u010diti koje ra\u010dunar \u017eeli dobiti od Toys R US, pa su za inat neki direktori iz tvrtke odlu\u010dili da nema \u0161anse niti da dobiju bicikl. InterNEC je rije\u0161io problem tako da je domenu dao onome kome i pripada \u2013 tvrtki Toys R Us \u2013 a dje\u010da\u010di\u0107 i ujak ostali su i bez ra\u010dunara i bez bicikla.<\/p>\n Imena adresa<\/strong><\/p>\n IP adrese u dekadskom obliku (\u010detiri broja s ta\u010dkama) u svakom slu\u010daju ljudi lak\u0161e pamte od binarnih adresa, ali to jo\u0161 uvijek nije to. Zato su mre\u017eama i ra\u010dunarima data sasvim normalna imena. Ime se tako\u0111er sastoji od nekoliko rije\u010di, koje su opet odvojene ta\u010dkama. Naprimjer, pogledajte adresu:<\/p>\n unze.ba<\/p>\n Posljednja oznaka, ba, predstavlja oznaku dr\u017eave u kojoj se ra\u010dunar nalazi. Oznaka prije nje, u na\u0161em slu\u010daju unze, ime je organizacije u kojoj se ra\u010dunar nalazi. Ime organizacije i oznaka dr\u017eave zajedno se nazivaju domena. Kona\u010dno, pi je ime ra\u010dunara koje se nalazi u domeni unze.ba. Adresa ra\u010dunara napisana u tom obliku naziva se Fully Qualified Domain Name (FQDN). Gotovo uvijek kada se radi o Webu, susretat \u0107ete se upravo s ovakvim, a ne s IP adresama. Broj oznaka u ovakvoj adresi nije ograni\u010den, ali ih je obi\u010dno izme\u0111u tri i pet. Naprimjer, mogu\u0107a je i adresa poput:<\/p>\n www.unze.ba<\/p>\n Ovdje je www ime ra\u010dunara, a sve ostalo predstavlja domenu. Kao \u0161to vidite, domena ima dva dijela: oznaka dr\u017eave i ime institucije (unze).<\/p>\n Zadnja oznaka u ovakvom imenu naj\u010de\u0161\u0107e je oznaka dr\u017eave (ba za BiH, hr za Hrvatsku, si za Sloveniju, rs za Srbiju, al za Albaniju, de za Njema\u010dku, uk za Veliku Britaniju, fr za Francusku, au za Australiju itd). No, u slu\u010daju ra\u010dunara koji se nalaze u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama naj\u010de\u0161\u0107e nema oznake us, ve\u0107 na tom mjestu stoji oznaka tipa mre\u017ee u kojoj se nalazi ra\u010dunar. Naprimjer, edu ozna\u010dava obrazovanu ustanovu, com komercijalnu organizaciju, gov vladinu ustanovu, mil vojno ra\u010dunar, org neku me\u0111unarodnu organizaciju, net neku mre\u017eu koja se prostire na ve\u0107em podru\u010dju i tako dalje.<\/p>\n <\/p>\n Domain Name System<\/strong><\/p>\n Domain Name System je sistem rasturenih serverva koji pretvaraju IP adresu kompjutera u alfanumeri\u010dka imena i obrnuto.<\/p>\n Kada unesemo \u017eeljenu adresu u browser, pomo\u0107u DNS sistema (Domain Name System) browser dobija informaciju o IP adresi web servera, odnosno sajta koji je potrebno u\u010ditati.<\/p>\n IP adresa je ta\u010dna adresa gde se \u017eeljeni sajt nalazi. Drugim re\u010dima, mi koristimo URL (adresu sajta) kako bismo olak\u0161ali pam\u0107enje, dok sami ra\u010dunari sajtove pronalaze pomo\u0107u IP adresa.<\/p>\n Na primer, lak\u0161e je zapamtiti www.google.com, nego njegovu IP adresu: 74.125.224.72, iako mo\u017eemo ukucati taj IP u browser i dobiti isti rezultat (probajte, mo\u017eete otvoriti bilo koji browser i u adress bar uneti malopre pomenutu IP adresu u obliku: http:\/\/74.125.224.72\/, otvori\u0107e se Google).<\/p>\n Po\u0161to browser od DNS servera dobije informaciju o IP adresi sajta, on pristupa njoj, otvara root folder i tra\u017ei index.html (ili default.html), te ih onda prikazuje korisniku.<\/p>\n Proces pristupanja sajtu<\/em><\/p>\n![\"picture6\"](\"http:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/10\/Picture6.png\")
<\/p>\n![\"imenaracunara62\"](\"http:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/10\/imenaracunara62.png\")
<\/p>\n