{"id":645,"date":"2020-02-05T13:44:37","date_gmt":"2020-02-05T11:44:37","guid":{"rendered":"http:\/\/skolarbbos.net\/?p=645"},"modified":"2025-01-08T09:42:16","modified_gmt":"2025-01-08T07:42:16","slug":"kompjuterski-virusi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/skolarbbos.net\/?p=645","title":{"rendered":"Kompjuterski virusi"},"content":{"rendered":"<p>Najpoznatija pretnja po sigurnosti sistema su kompjuterski virusi. Svi virusi zahtevaju odre\u0111eni stepen uni\u0161tenja, ali njihov uticaj, sa nekim veoma istaknutim izuzecima, je uglavnom dru\u0161tven. To jest, oni dovode do vi\u0161e \u0161tete u smislu morala i reputacije nego u smislu uni\u0161tenja fajla ili fajl sistema.<\/p>\n<p>Svaki virus dovodi do nekih (obi\u010dno) ograni\u010denih li\u0161avanja servisa jer svi oni kradu prostor na disku, memoriji, i\/ili klok cikluse (procesorsko vreme).<\/p>\n<p>\u0160esdesetih i sedamdesetih godina, jo\u0161 u vreme mejnfrejm ra\u010dunara, postojao je fenomen zvan zec (rabbit). Zec je naj\u010de\u0161\u0107e nastajao slu\u010dajno ili gre\u0161kom autora kada je &#8220;pomahnitali&#8221; kompjuterski program po\u010deo sam sebe kopirati po sistemu, izazivaju\u0107i usporenje ili pad sistema. No nisu svi &#8220;ze\u010devi&#8221; nastali slu\u010dajno.<\/p>\n<p>Prvi potvr\u0111eni nalaz kompjuterskog virusa dogodio se 1981. koji se zvao Elk Cloner &#8211; virus koji je inficirao BOOT sektor diskete za legendarni Apple II kompjuter. U novembru 1983. g. Len Adleman prvi put u historiji je upotrebio rije\u010d &#8220;virus&#8221; opisuju\u0107i samokopiraju\u0107i kod. Prijelomna je bila i 1986. g. kada se pojavljuje kompjuterski virus Brain (mozak). Ovaj virus bio je sposoban infisirati BOOT sektor na 360 KB diskete IBM PC kompjutera. Brzo je osvojio svet. Na sre\u0107u virus nije bio destruktivan, nego je u sebi nosio podatke o autorima.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-647 aligncenter\" src=\"http:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/komvirusi211.jpg\" alt=\"komvirusi211\" width=\"460\" height=\"305\" srcset=\"https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/komvirusi211.jpg 460w, https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/komvirusi211-300x199.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 460px) 100vw, 460px\" \/><\/p>\n<p>Virus predstavlja program koji mo\u017ee inficirati druge programe, modificiraju\u0107i ih tako da uklju\u010de novu kopiju njega samoga, po potrebi tako\u0111e modificiranu. Ova definicija je klju\u010dna za odre\u0111ivanje virusa jer ne smatramo svaki maliciozni program virusom, drugim re\u010dima nije svaki destruktivni program virus, jer bi u tom slu\u010daju i program Format (kao i naredba Format) bio virus.<\/p>\n<p>Struktura virusa mo\u017ee se podeliti na 3 komponente, od koje virus mora obavezno imati samo prvu:<\/p>\n<p><strong>Infekcija<\/strong> predstavlja prvu komponentu u kojoj je napravljen osnovni programski deo koji omogu\u0107ava \u0161irenje virusa.<\/p>\n<p><strong>Nosiva komponenta<\/strong> (engl. payload) predstavlja glavnu aktivnost virusa, ukoliko se izuzme \u0161irenje. Aktiviraju\u0107i nosivu komponentu, destruktivni virusi obi\u010dno bri\u0161u datoteke ili \u010dine drugu \u0161tetu nad korisnikovim podacima.<\/p>\n<p><strong>Funkcija za okidanje<\/strong> (engl. trigger) koja defini\u0161e vrijeme ili doga\u0111aj pri kojem \u0107e biti izvr\u0161ena nosiva komponenta.<\/p>\n<p>Zlonamerno napisani kompjuterski program ili dijelovi programskog koda nazivaju se raznim imenima kao \u0161to su: crvi, trojanski konj, logi\u010dke bombe, zamke i naravno virusi.<\/p>\n<p><strong>Crv (worm)<\/strong> je program koji se \u0161iri samoumno\u017eavanjem kroz kompjuterske mre\u017ee. Crv je samostalan i za razliku od virusa ne treba program &#8220;doma\u0107in&#8221; da bi radio. Tako\u0111e, crva u &#8220;pogon&#8221; pu\u0161ta i kontrolira sam autor.<\/p>\n<p><strong>Logi\u010dka bomba<\/strong> je metoda aktivacije procesa temeljem zadovoljavanjem nekog uslova &#8211; postojanja ili nepostojanja nekog podatka, protoka odre\u0111enog vremena ili u odre\u0111eno vreme. Logi\u010dka bomba predstavlja u stvati princip delovanja , a ne celovit mehanizam. Logi\u010dke bombe su \u010desto sastavni deo mnogih kompjuterskih virusa.<\/p>\n<p><strong>Trojanski konj<\/strong> je program koji naizgled slu\u017ei za neku drugu operaciju od one za koju je napravljen. Trojanski konj bi recimo bio program koji izgleda kao tekst procesor, a zapravo jednom pokrenut mo\u017ee i da formatira hard disk. Mnogi autori virusa koriste trojanske konje kako bi olak\u0161ali razmno\u017eavanje svojim &#8220;mezimcima&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Zamka <\/strong>predstavlja posebnu nedokumentovanu funkciju programa koja se mo\u017ee pokrenuti na unapred odre\u0111eni na\u010din. Programeri koji pi\u0161u razli\u010dite programe \u010desto znaju predvideti posebnu lozinku ili sekvencu znakova koja jednom utipkana omogu\u0107ava dostupnost do ina\u010de nevidljivih funkcija programa.komponentu.<\/p>\n<p><strong>Pitanja<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>\u0160ta su to virusi?<\/li>\n<li>Koje su komponente virusa?<\/li>\n<li>\u0160ta je infekcija?<\/li>\n<li>\u0160ta je nosiva komponenta?<\/li>\n<li>\u0160ta je funkcija za okidanje?<\/li>\n<li>\u0160ta je crv?<\/li>\n<li>\u0160ta su logi\u010dke bombe?<\/li>\n<li>\u0160ta su trojanski konji?<\/li>\n<li>\u0160ta je zamka?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Najpoznatija pretnja po sigurnosti sistema su kompjuterski virusi. Svi virusi zahtevaju odre\u0111eni<a class=\"moretag\" href=\"https:\/\/skolarbbos.net\/?p=645\"> &lt;b&gt;[Nastavi sa \u010ditanjem...]&lt;\/b&gt;<\/a>","protected":false},"author":1,"featured_media":646,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-645","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-virusi-i-zastita"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/645","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=645"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/645\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1618,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/645\/revisions\/1618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}