{"id":661,"date":"2020-04-06T14:12:46","date_gmt":"2020-04-06T12:12:46","guid":{"rendered":"http:\/\/skolarbbos.net\/?p=661"},"modified":"2020-05-02T00:19:10","modified_gmt":"2020-05-01T22:19:10","slug":"uvod-u-formule-i-funkcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/skolarbbos.net\/?p=661","title":{"rendered":"Uvod u formule i funkcije"},"content":{"rendered":"<p>Formule \u010dine programe za tabelarna izra\u010dunavanja korisnim. Da nema formula, prora\u010dunska tabela bi bila samo izvikani tekstualni dokument sa odli\u010dnom podr\u0161kom za prikazivanje podataka u tabelama. Formule u radnim listovima slu\u017ee za izra\u010dunavanje rezultata na osnovu podataka iz radnog lista. Kad se podaci promene, te formule daju nove rezultate a da vi ne \u010dinite ni\u0161ta.<\/p>\n<p><strong>Osnovno o formulama<\/strong><\/p>\n<p>Formula se sastoji od specijalne \u0161ifre koja se upisuje u \u0107eliju. Ona obavlja neku vrstu izra\u010dunavanja i vra\u0107a rezultat koji se prikazuje u \u0107eliji. U formulama se koriste razni operatori i funkcije radnih listova za rad s vrednostima i tekstom. Vrednosti i tekst koji se koriste u formulama mogu se nalaziti u drugim \u0107elijama, \u0161to olak\u0161ava izmenu podataka i radni list \u010dini dinami\u010dnim. Na primer, vrlo lako mo\u017eete proveriti ishod razli\u010ditih situacija ukoliko menjate vrednosti u \u0107elijama i ostavite da formule obave posao. Formula mo\u017ee da sadr\u017ei slede\u0107e elemente:<\/p>\n<ul>\n<li>matemati\u010dke operatore kao \u0161to su + (za sabiranje) i * (za mno\u017eenje)<\/li>\n<li>reference \u0107elija (uklju\u010duju\u0107i i imenovane \u0107elije i podru\u010dja)<\/li>\n<li>vrednosti ili tekst<\/li>\n<li>funkcije radnog lista (na primer SUM ili AVERAGE).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kad upi\u0161ete formulu, u \u0107eliji \u0107e se odmah pojaviti njen rezultat. Sama formula bi\u0107e prikazana u polju za formule \u010dim izaberete odgovaraju\u0107u \u0107eliju. Evo nekoliko primera formula:<\/p>\n<p>=150*0,05\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mno\u017ei 150 sa 0,05. Ova formula radi samo s vrednostima i uvek vra\u0107a isti rezultat. Mogli biste prosto u \u0107eliju upisati vrednost 7,5.<\/p>\n<p>=A1+A2\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Sabira vrednosti iz \u0107elija A1 i A2.<\/p>\n<p>=Prihod-Rashod Oduzima vrednost iz \u0107elije pod nazivom Rashod od vrednosti iz \u0107elije Prihod.<\/p>\n<p>=SUM(A1:A12) Sabira vrednosti iz podru\u010dja A1:A12.<\/p>\n<p>=A1=C12\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Upore\u0111uje \u0107elije A1 i C12. Ako su identi\u010dne, daje vrednost TRUE (ta\u010dno), a u suprotnom &#8211; FALSE (neta\u010dno).<\/p>\n<p><strong>Operatori koji se koriste u formulama<\/strong><\/p>\n<p>Excel dopu\u0161ta da u formulama upotrebite \u010ditav niz operatora. To su simboli matemati\u010dkih operacija koje \u017eelite da obavite u formuli. U tabeli 1 data je lista operatora koje Excel prepoznaje. Uz to, Excel ima mnogo ugra\u0111enih funkcija koje omogu\u0107avaju obavljanje dodatnih izra\u010dunavanja.<\/p>\n<table width=\"426\">\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"162\"><strong>Operator<\/strong><\/td>\n<td width=\"262\"><strong>Naziv<\/strong><\/td>\n<td width=\"2\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">+<\/td>\n<td width=\"262\">Sabiranje<\/td>\n<td width=\"2\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">&#8211;<\/td>\n<td width=\"262\">Oduzimanje<\/td>\n<td width=\"2\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">*<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Mno\u017eenje<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">\/<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Deljenje<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">A<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Stepenovanje<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">&amp;<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Konkatenacija (nadovezivanje)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">=<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Logi\u010dko pore\u0111enje (jednako)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">&gt;<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Logi\u010dko pore\u0111enje (ve\u0107e)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">&lt;<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Logi\u010dko pore\u0111enje (manje)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">&gt;=<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Logi\u010dko pore\u0111enje (ve\u0107e ili jednako)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">&lt;=<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Logi\u010dko pore\u0111enje (manje ili jednako)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"162\">&lt;&gt;<\/td>\n<td colspan=\"2\" width=\"264\">Logi\u010dko pore\u0111enje (nije jednako)<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><em>Tabela <\/em><em>1 : <\/em><em>Operatori koji se koriste u formulama<\/em><\/p>\n<p>Mo\u017eete, razume se, koristiti onoliko operatora koliko vam treba (formule umeju da budu prili\u010dno slo\u017eene).<\/p>\n<p><strong>Prioritet operatora<\/strong><\/p>\n<p>Kad prora\u010dunava vrednost formule, Excel po odre\u0111enim pravilima odre\u0111uje kojim \u0107e redosledom izra\u010dunavati razli\u010dite delove formule. Da biste dobili ta\u010dan rezultat, morate poznavati ta pravila.<\/p>\n<p>Da biste zaobi\u0161li Excelova ugra\u0111ena pravila prioriteta, koristite zagrade. Izrazi u zagradama uvek se prvi izra\u010dunavaju.<\/p>\n<p>Primera radi, u narednoj formuli, pomo\u0107u zagrade se zadaje redosled operacija. U tom slu\u010daju, formula oduzima vrednost iz \u0107elije B3 od vrednosti iz B2 i potom rezultat mno\u017ei vredno\u0161\u0107u iz B4:<\/p>\n<p>=(B2-B3)*B4<\/p>\n<p>Ako formulu unesete bez zagrada, Excel \u0107e uraditi ono \u0161to nismo hteli &#8211; prvo mno\u017ei vrednosti \u0107elija B3 i B4, a potom rezultat oduzima od vrednosti iz B2 po\u0161to mno\u017eenje ima ve\u0107i prioritet.<\/p>\n<p>Evo kako formula izgleda bez zagrada:<\/p>\n<p>=B2-B3*B4<\/p>\n<p>Dobro bi bilo da koristite zagrade \u010dak i kada nisu neophodne. Tako \u0107ete lak\u0161e videti \u0161ta formula treba da uradi. Na primer, iz slede\u0107e formule je odmah jasno da \u0107e B3 biti pomno\u017eeno sa B4, a rezultat \u0107e biti oduzet od \u0107elije B2. Da nije zagrada, morali biste da razmi\u0161ljate o Excelovim pravilima prioriteta:<\/p>\n<p>=B2-(B3*B4)<\/p>\n<p>Zagrade u formulama mo\u017eete i da ugnezdite, to jest da ih stavite jedne unutar drugih. Ako tako uradite, Excel najpre izra\u010dunava izraz u najdublje ugne\u017e\u0111enim zagradama, pa nastavlja dalje ka spoljnim. Evo primera formule sa ugne\u017e\u0111enim zagradama.<\/p>\n<p>=((B2*C2)+(B3*C3)+(B4*C4))*B6<\/p>\n<p>Ova formula ima \u010detiri skupa zagrada, od kojih su tri ugne\u017e\u0111ena unutar \u010detvrtog. Excel izra\u010dunava rezultate u svakom ugne\u017e\u0111enom paru zagrada i potom ih sabira. Na kraju se zbir mno\u017ei vredno\u0161\u0107u iz \u0107elije B6.<\/p>\n<p>Iako prethodna formula sadr\u017ei \u010detiri skupa zagrada, neophodne su samo spoljne. Ako vam je jasan prioritet operatora, prethodnu formulu mo\u017eete napisati i na slede\u0107i na\u010din:<\/p>\n<p>= (B2*C2+B3*C3+B4*C4)*B6<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ve\u0107ina bi se slo\u017eila da su formule \u010ditkije kad se u njih unesu zagrade.<\/p>\n<p>Svaka leva zagrada mora da ima odgovaraju\u0107u desnu zagradu. Ako imate vi\u0161e nivoa ugne\u017e\u0111enih zagrada, te\u0161ko \u0107ete odr\u017eavati njihov red. U slu\u010daju da zagrade nisu uparene, Excel prikazuje odgovaraju\u0107u poruku i ne dozvoljava da upi\u0161ete formulu.<\/p>\n<p><strong><a href=\"http:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/25.-Uvod-u-formule-i-funkcije.xlsx\">Ve\u017eba<\/a><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Formule \u010dine programe za tabelarna izra\u010dunavanja korisnim. Da nema formula, prora\u010dunska tabela<a class=\"moretag\" href=\"https:\/\/skolarbbos.net\/?p=661\"> &lt;b&gt;[Nastavi sa \u010ditanjem...]&lt;\/b&gt;<\/a>","protected":false},"author":1,"featured_media":396,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-microsoft-excel"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=661"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1253,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/661\/revisions\/1253"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}