{"id":718,"date":"2020-04-23T15:52:24","date_gmt":"2020-04-23T13:52:24","guid":{"rendered":"http:\/\/skolarbbos.net\/?p=718"},"modified":"2020-05-09T01:53:34","modified_gmt":"2020-05-08T23:53:34","slug":"boje-na-webu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/skolarbbos.net\/?p=718","title":{"rendered":"Boje na webu"},"content":{"rendered":"<p>U ovoj lekciji \u0107emo se baviti bojama na webu i njihovim specifi\u010dnostima. Vide\u0107emo kako kroz CSS mo\u017eemo definisati boju na vi\u0161e na\u010dina i kontrolisati. Bavi\u0107emo se i terminologijom u vezi boja.<\/p>\n<p>U ovoj lekciji \u0107emo se baviti bojama na webu i njihovim specifi\u010dnostima. Vide\u0107emo kako kroz CSS mo\u017eemo definisati boju na vi\u0161e na\u010dina i kontrolisati. Bavi\u0107emo se i terminologijom u vezi boja.<\/p>\n<p><a name=\"_Toc371714414\"><\/a><strong>Na\u010dini definisanja boja<\/strong><\/p>\n<p>Vrednosti boja mo\u017eemo definisati na vi\u0161e na\u010dina. Mo\u017eemo koristiti <em>RGB<\/em> ili <em>HEX<\/em> sisteme, kao i imenovanje boja (na engleskom). Pored toga, u CSS verziji 3 mo\u017eemo koristiti i HSLA, kao i nadogradnju RGB sistema.<\/p>\n<p><strong>RGB<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\"><strong>[1]<\/strong><\/a><\/strong><\/p>\n<p>Monitori ra\u010dunara i drugih ure\u0111aja koji prikazuju na\u0161e sajtove su sastavljeni od sitnih, skoro nevidljivih golim okom, kvadrata koje nazivamo pikselima. Kombinacijom miliona piksela na monitoru dobijamo sliku. Svaki piksel je obojen jednom bojom, a ta boja zavisi od tri komponente, ta\u010dnije od crvene (Red), zelen (Green) i plave (Blue) boje. Od po\u010detnih slova naziva tih boja, nastaje i skra\u0107enica RGB. Ukoliko Vas interesuje vi\u0161e o sistemima boja, a specifi\u010dno o RGB modelu, pogledajte <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Rgb\">http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Rgb<\/a>. Ostali sistemi, pogotovo HEX, su u osnovi vrlo sli\u010dni.<\/p>\n<p><em>\u00a0<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-720 aligncenter\" src=\"http:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje181.jpg\" alt=\"boje181\" width=\"450\" height=\"430\" srcset=\"https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje181.jpg 450w, https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje181-300x287.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 450px) 100vw, 450px\" \/><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Prikaz RGB modela<\/em><\/p>\n<p>Shodno malopre navedenom, prakti\u010dno svaku boju mo\u017eemo prikazati kombinacijom crvene, zelene i plave. I drugi alati, ne nu\u017eno vezani za web, ve\u0107 za digitalne medije uop\u0161te, prikazuju boje u ovom sistemu. Na slici ispod je prikazan<em> color picker<\/em> alat iz Adobe Photoshop CS5 aplikacije. Primeti\u0107ete tri polja za RGB (ozna\u010deni su crvenom isprekidanom linijom).<\/p>\n<p><em>\u00a0<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-721 aligncenter\" src=\"http:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje182.jpg\" alt=\"boje182\" width=\"592\" height=\"416\" srcset=\"https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje182.jpg 592w, https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje182-300x211.jpg 300w, https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje182-120x85.jpg 120w\" sizes=\"auto, (max-width: 592px) 100vw, 592px\" \/><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Color picker u Photoshopu<\/em><\/p>\n<p>Ovde na slici je izabrana crvena boja i njene vrednosti u RGB sistemu su (255,0,0).<\/p>\n<p>Da bismo bilo koju boju prikazali na netu, pi\u0161emo vrednosti njenih komponenti. Vrednosti idu od 0 (nema boje) do 255 (maksimalno zasi\u0107ena boja). U primeru crvene, crvena komponenta je na maksimumu, dok su zelena i plava na minimumu (nema ih). Zato je oznaka crvene (255,0,0). Oznaka \u010diste zelene boje je (0,255,0) zato \u0161to je zelena komponenta na maksimumu.<\/p>\n<p>Bela boja se ozna\u010dava sa (255,255,255) i tada su sve tri komponente na maksimumu, dok je crna (0,0,0) jer nema boja, \u201euga\u0161ene su\u201c. Sve kombinacije izme\u0111u daju ostale boje.<\/p>\n<p>Ukoliko ovo deluje komplikovano, ne brinite. Lako mo\u017eete na\u0107i RGB vrednost boje tako \u0161to \u0107ete otvoriti Photoshop ili sli\u010dan grafi\u010dki program (videli smo primer iznad) ili mo\u017eete izguglati rgb web colorsili sli\u010dne klju\u010dne re\u010dii dobiti puno stranica sa izlistanim bojama. Ili obrnuto, ako dobijete rgb boju, a ne znate koja je, jednostavno iskopirajte u Google. Tako\u0111e, u prilogu ove jedinice je dat dokument sa tabelom u kojoj je prikazano dosta boja sa njihovim RGB i HEX vrednostima. Pored toga, mo\u017eete koristiti i razne online alate, poput vrlo zanimljivog: <a href=\"http:\/\/colorschemedesigner.com\/\">http:\/\/colorschemedesigner.com\/<\/a><\/p>\n<p><strong>HEX<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\"><strong>[2]<\/strong><\/a><\/strong><\/p>\n<p>Heksadecimalni sistem ozna\u010davanja boja koristi \u0161estocifrene heksadecimalne oznake. U osnovi je vrlo sli\u010dan RGB sistemu, samo \u0161to se komponente (crvena, zelena i plava) druga\u010dije predstavljaju. Naime, u RGB sistemu, svaka komponenta ide od 0 do 255, dok u HEX sistemu, svaka komponenta ide od 00 do FF. Prisetimo iz matematike heskadecimalnog sistema, u kome cifre ne idu od 0 do 9, ve\u0107 1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F. Kao primer, pogledajmo pore\u0111enje nekih decimalnih i heksadecimalnih brojeva:<\/p>\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<td>Decimal<\/td>\n<td>10<\/td>\n<td>11<\/td>\n<td>12<\/td>\n<td>13<\/td>\n<td>14<\/td>\n<td>15<\/td>\n<td>16<\/td>\n<td>17<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Hex<\/td>\n<td>A<\/td>\n<td>B<\/td>\n<td>C<\/td>\n<td>D<\/td>\n<td>E<\/td>\n<td>F<\/td>\n<td>10<\/td>\n<td>11<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Zanimljivo je da isto ozna\u010deni brojevi u dec i hex sistemu, na primer 10 i 11, nisu isti brojevi.<\/p>\n<p>Po\u0161to se svaka komponenta pi\u0161e sa dva hex karaktera, puna boja (sastavljena od tri komponente) se pi\u0161e pomo\u0107u \u0161est hex karaktera kojima prethodi znak #.<\/p>\n<p>Na primer, crvena boja u hex sistemu je #FF0000. To je zato \u0161to je, kao i kod RGB, crvena na maksimumu, a ostale su isklju\u010dene. Jedna narad\u017easta je npr. #FF9900. Kod nje je opet crvena na maksimumu (FF), zelena je na odre\u0111enom nivou (99), dok je plava isklju\u010dena (00).<\/p>\n<p><em>\u00a0<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-722 aligncenter\" src=\"http:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje183.jpg\" alt=\"boje183\" width=\"319\" height=\"112\" srcset=\"https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje183.jpg 319w, https:\/\/skolarbbos.net\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/boje183-300x105.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 319px) 100vw, 319px\" \/><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Crvena hex boja &#8211; #FF0000<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Kao i kod RGB sistema, nema potrebe da pamtimo oznake boja i da ra\u010dunamo ru\u010dno. Mo\u017eemo na\u0107i oznake u raznim tabelama, u Photoshopu (na gornjoj slici color pickera ozna\u010deno sa plavom isprekidanom linijom) i tako dalje.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna napomena oko hex sistema. Mo\u017ee se desiti da umesto npr #FF9900 primetite #F90 oznaku boje. Ovo nije gre\u0161ka, ve\u0107 je kra\u0107i na\u010din pisanja hex boja. On se mo\u017ee primeniti samo pod uslovom da su oba karaktera ista kod svake od komponenti, a nezavisno od druge dve komponente. U ovom primeru je to slu\u010daj, jer je svaka komponenta sastavljena od istih karaktera <em># FF 99 00,<\/em> i tako dobijamo #F90. Uvek mo\u017eemo koristiti i pun naziv sa \u0161est karaktera.<\/p>\n<p><strong>Imena boja<\/strong><\/p>\n<p>Browseri prepoznaju 147 imenovanih boja. Mo\u017eemo za crvenu pisati jednostavno <em>red<\/em>, za plavu <em>blue<\/em> ili neke malo manje poznate kao \u0161to su Chocolate, DeepPink i tako dalje. Ovaj sistem je prili\u010dno neprakti\u010dan i uglavnom se izbegava. Sve dostupne boje mo\u017eete na\u0107i na ovoj adresi: <a href=\"http:\/\/www.w3schools.com\/cssref\/css_colornames.asp\">http:\/\/www.w3schools.com\/cssref\/css_colornames.asp<\/a>.<\/p>\n<p><strong>HSL<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\"><strong>[3]<\/strong><\/a><\/strong><\/p>\n<p>Ovaj na\u010din zapisivanja boja je novina u CSS3 i jo\u0161 uvek nije za\u017eiveo u potpunosti jer ga stariji browseri ne prepoznaju (Internet Explorer tek od verzije 9 ima podr\u0161ku za HSL).<\/p>\n<p>I ovaj sistem je sastavljen od tri komponente, stim da su one druga\u010dije od RGB i HEX varijanti. U HSL sistemu sre\u0107emo <em>Hue<\/em> (Nijansa), <em>Saturation<\/em> (Zasi\u0107enost) i <em>Lightness<\/em> (Svetlina, osvetljaj).<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Nijansa<\/strong> se odre\u0111uje uglom u paleti boja, i kre\u0107e se od 0 do 360.<\/li>\n<li><strong>Zasi\u0107enost<\/strong> je vrednost od 0% do 100%. 100% je potpuna zasi\u0107enost, dok je 0% nijansa sive.<\/li>\n<li><strong>Svetlina<\/strong> je udeo bele ili crne u boji (svetlo). Vrednost ide od 0% do 100%. 50% je normalna osvetljenost, dok je 0% crno, a 100% belo.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Alpha<\/strong><a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\"><strong><strong>[4]<\/strong><\/strong><\/a><\/p>\n<p>U CSS3 mo\u017eemo tako\u0111e koristiti HSLA ali i pro\u0161ireni RGB sistem pod nazivom RGBA.<\/p>\n<p>Prime\u0107ujemo da smo u oba sistema dodali slovo A, koje je skra\u0107enica od Alpha. Alpha bi mogli prevesti kao transparentnost, mada to nije najadekvatniji termin. Ono \u0161to nas zanima je to da pomo\u0107u tog \u010detvrtog parametra, mo\u017eemo boji dodeliti providnost. Pomenuti alpha parametar je isti i za RGBA i HSLA.<\/p>\n<p>Alpha vrednost se odre\u0111uje u rasponu 0 do 1. Na primer, 0.3 predstavlja 30% providnosti, dok 0.75 predstavlja 75% providnosti.<\/p>\n<p>Po\u0161to je i ovo novina koju donosi CSS3 treba je koristiti oprezno i sa namerom.<\/p>\n<p><a name=\"_Toc371714415\"><\/a><strong>Primena boja<\/strong><\/p>\n<p>Za sada smo videli koji sistemi postoje. Sada \u0107emo videti kako se oni primenjuju. Dve su najva\u017enije primene boja na webu, a to su <strong>boja teksta<\/strong> i <strong>boja pozadine<\/strong>. Pored toga, boju mo\u017eemo primeniti na ivice (border), na \u0107elije i ostale delove tabela, senke koje bacaju elementi (u CSS3) i tako dalje.<\/p>\n<p><strong>Boja teksta<\/strong><\/p>\n<p>Boju teksta defini\u0161emo tako \u0161to okru\u017euju\u0107em elementu, kroz CSS opis, defini\u0161emo svojstvo <strong>color<\/strong>, dok je vrednost samo . Na primer, ukoliko postavimo<\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">p {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color:#0000FF; \/* plava boja *\/<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p>Ceo tekst u paragrafu (ako negde nije druga\u010dije nazna\u010deno) \u0107e postati plav. Iako bi mo\u017eda pretpostavili da se <em>color<\/em> svojstvo odnosi na boju celog elementa ili neki drugi aspekt, to nije slu\u010daj. <strong>Color svojstvo se odnosi samo na boju teksta<\/strong>.<\/p>\n<p>Samu boju mo\u017eemo definisati pomo\u0107u ranije pomenutih sistema. Pogledajmo ovaj primer:<\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">h1 {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color:rgb(175,50,175); \/* jedna ljubi\u010dasta boja *\/<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">h2 {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color:#0000FF; \/* plava boja *\/<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">h3{<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color:Yellow;\u00a0 \/* \u017euta boja *\/<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">h4 {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> color:hsl(20,100%,50%);\u00a0 \/* narand\u017easta boja*\/<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p>Svaki od ovih CSS opisa za naslove koristi druga\u010diji sistem za odre\u0111ivanje boje. Mo\u017ee se \u010dak na\u0107i i u istom opisu vi\u0161e razli\u010ditih sistema na istom svojstvu, npr:<\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">p {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color:rgb(255,0,0);<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color:blue;<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color:#00FF00;<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p>Ali ovako napisan opis ne\u0107e imati smisla, jer se uvek primenjuje poslednje svojstvo. U ovom slu\u010daju, prva dva se zanemaruju.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de alpha vrednosti, nju dodajemo na RGB i HSL ukoliko \u017eelimo i k\u00f4d mo\u017ee izgledati ovako:<\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">div {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color: rgba(255,0,255,0.5);<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">div {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> \u00a0color: hsla(80,50%,60%,0.8);<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p>Prime\u0107ujete da smo samo dodali \u010detvrtu komponentu i to kao vrednost izme\u0111u 0 i 1.<\/p>\n<p><strong>Boja pozadine<\/strong><\/p>\n<p>Boju pozadine nekog elementa defini\u0161emo vrlo sli\u010dno boji teksta. Razlikuje se, naravno, svojstvo, koje za boju pozadine glasi <strong>background-color<\/strong>(ili skra\u0107eno background, vide\u0107emo detalje u nastavku). Sama vrednost se postavlja isto jer je re\u010d o boji.<\/p>\n<p><span style=\"color: #ff0000;\">body {<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> background-color:#FEFEFE;<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #ff0000;\"> }<\/span><\/p>\n<p>Ovim primerom smo postavili CSS opis za body element (celu stranu) i definisali vrlo svetlu sivu boju kao boju pozadine za cel ustranu (body).<\/p>\n<p>Kada se koristi <em>background-color<\/em>, a kada samo <em>background<\/em>?<\/p>\n<p>U CSS-u, u osnovi, postoje svojstva background-color i background-image. Oba se mogu koristiti na istom elementu, prva defini\u0161e boju pozadine, a druga pozadinu sliku. Prvo se prikazuje boja pozadine, a onda preko nje slika. Oba svojstva nisu obavezna i mo\u017eemo postavili jedno od ta dva, nijedno ili oba.<\/p>\n<p>Da bismo skratili pisanje, mo\u017eemo postaviti samo backgroundsvojstvo i preko njega definisati boju pozadine. Postavljanje pozadinske slike \u0107emo obraditi u jedinici u kojoj se govori o slikama i tada \u0107e biti vi\u0161e re\u010di o ovom svojstvu.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Red, Green, Blue \u2013 dominantni sistem prikaza boja na dana\u0161njim ra\u010dunarima i digitalnim ure\u0111ajima. Tako\u0111e, i sistem ozna\u010davanja boja na webu.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> Na\u010din zapisivanja boja primarno na webu. Veoma sli\u010dan RGB, ali uz druga\u010diji na\u010din zapisivanja.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> skra\u0107eno od Hue (nijansa), Saturation (zasi\u0107enost) i Lightness (osvetljenost). Sistem ozna\u010davanja boja koji je uveden u web dizajn sa pojavom CSS3 standarda.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> Oznaka za transparentnost u odre\u0111enim oblastima, npr. u Adobe Flash Professional alatu ili u CSS jeziku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"U ovoj lekciji \u0107emo se baviti bojama na webu i njihovim specifi\u010dnostima.<a class=\"moretag\" href=\"https:\/\/skolarbbos.net\/?p=718\"> &lt;b&gt;[Nastavi sa \u010ditanjem...]&lt;\/b&gt;<\/a>","protected":false},"author":1,"featured_media":719,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-css"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=718"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1257,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/718\/revisions\/1257"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolarbbos.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}