Ljudska potreba za otkrivanjem novog nas je odvela na Mesec, sutra će nas, verovatno, odvesti i na Mars, Veneru, Pluton, ali ono sa čim trenutno moramo da se složimo je da internet predstavlja najveće ljudsko dostignuće. Web pretraživači su u velikoj meri uticali na razvoj interneta kao primarnog izvora informisanja na kraju 20. i početku 21. veka. Oni nam toliko olakšavaju život dajući nam sve informacije „na dlanu”.
Nije nimalo lako definisati internet. I najveći svetski stručnjaci nisu saglasni oko toga kako precizno definisati ovaj globalni komunikacijski fenomen. Najčešće definicije interneta su:
- Mreža koja se sastoji od manjih mreža računara koje koriste protokole iz TCP/IP (Transmision Control Protocol – je skup protokola da omogući umrežavanje računarima da dele resurse putem mreže).
- Ljudska zajednica koja koristi i razvija te mreže.
- Zbirka resursa i podataka do kojih možete doći na tim mrežama.
Nastanak interneta
Američko ministarstvo odbrane (DoD) je uložilo novac u razvoj svoje nove mreže. On je poveren organizaciji Advanced Research Project Agency (ARPA). Amerikanci su osnovali tu agenciju za napredna istraživanja, nakon što je Sovjetski Savez lansirao Sputnik u svemiru, nadajući se da će ta agencija pomoći dostići Ruse u svemirskoj trci. Tako je 1968.g. nastala mreža ARPAnet, koja se smatra prethodnicom današnjeg interneta.

Sama mreža je bila zasnovana na tada novoj, a danas opće prihvaćenoj tehnologiji paketnog prespajanja. Ovaj termin je prvi upotrebio Leonard Klajnrok u svom radu o tehnologiji paketnog-prespajanja (packet-swiching).
Smatra se da je internet nastao kada je ministarstvo odbrane odlučilo da svoj ARPAnet poveže sa nekim drugim javnim mrežama, univerzitetima i naučnim institucijama. Stvoren je protokol kojim se paketi prenose mrežama i nazvan je IP – internet protokol. U početku ARPAnet je spajao samo 4 institucije (uglavnom univerzitete), dok ih je 1972. bilo oko 20.
| 2005 | 2010 | 2014 | |
| Svetska populacija | 6,5 milijarde | 6,9 miliijarde | 7,2 milijarde |
| Ne koriste Internet | 84% | 70% | 60% |
| Koriste Internet | 16% | 30% | 40% |
| Korisnici u zemljama u razvoju | 8% | 21% | 32% |
| Korisnici u razvijenim zemljama | 51% | 67% | 78% |
Do velikog buma dolazi početkom osamdesetih godina 20. veka, tačnije 1983. kada nastaju prve lokalne mreže jer je Ethernet mrežna tehnologija postala svima dostupna. Internet je decentralizovan u svojoj tehničkoj organizaciji pa zato ne postoji nijedno nadzorno tijelo koje bi nadziralo celu mrežu. Ali kad bi postojao vrh, na njemu bi se našlo neprofitabilno društvo koje se zove The Internet Society (ISOC). njegovi zadaci su promocija interneta i komunikacijske tehnologije. U njemu se njegovi članovi bave uglavnom tehničkim razvojem interneta, planiranjem njegove budućnosti, razvojem protokola i arhitekture, te donošenjem osnovnih pravila za rad mreže.